OSNAŽENA U SUSRET KORENIMA I TRADICIJI

Dana 21.12.2021. godine u „Konaku Kneginje Ljubice“ u Beogradu sa početkom u 18,00 sati, svečano je otvorena izložba pod nazivom „Osnažena u susret korenima i tradiciji“. Izložba je posvećena očuvanju „Srpskog nacionalnog identiteta“, a organizovana je pod pokroviteljstvom Nacionalne sekcije Internacionalne Policijske Asocijacije Srbije u saradnji sa organizacijom „Evrožena – Jefimija“ iz Velike Hoče. Na izložbi su predstavljene revije savremenih odora „Anterija“ i „Libada“, izrađenih od Kosovskog zlatoveza iz perioda Nemanjića, Cara Dušana, Kneza Mihaila, kao savremenih diplomatskih kostima iz XXI veka. Prvi deo revije bio je inspirisan Nemanjićima i Vizantijom.  Po istorijskim izvorima, Velika Hoča je poznata od 12. veka, kada je Stefan Nemanja ovo mesto priložio manastiru Hilandar – samim tim je to jedno od najstarijih Srpskih naselja u Metohiji. Njegovi potomci su potvrđivali dar Hilandaru (1198/1199. god.) i uvećali Hočanski Metoh, tako da je u srednjem veku Velika Hoča bila jak privredni i duhovni centar, sa 24 crkve, 2-3 manastira i sopstvenim trgom. Iz tog vremena, sačuvano je 8 aktivnih manastira i 5 crkavišta. Jedna od najstarijih je Crkva Svetog Nikole iz 13.veka, obnovljena u 16.veku. Dečanska vinica, manastira Dečani svoje vinogorje u Velikoj Hoči, ima još iz vremena cara Dušana i u njoj se danas proizvodi dečansko vino. Velika Hoča je dakle bila – današnjim rečnikom – regionalni, kulturni i vinogradarski, a uz to i trgovački i zanatski centar. U hočanske znamenitosti spadaju i kule Lazara Kujundžića i Spasića kuća (iz 1830.), redak primerak očuvane gradske arhitekture iz 19.veka. Kosovo je postojbina srpske kulture i izvor njene tradicije. Srpski vladari su bili u stalnom kontaktu sa velikim gradovima, pogotovu sa Solunom i Dubrovnikom, te su imali prilike da pozivaju najbolje umetnike i zanatlije. U 13.veku se među spisima nalaze i zapisi o zlatovezu.Radio se na dvorovima i crkvama i u bogataškim porodicama – tzv. KOSOVSKI. PRIZRENSKI ZLATOVEZ, koji još od tada predstavlja simbol prestiža i bogatstva. Kao što znamo, kosovski vezovi – ZLATOVEZ i TERZIJSKI VEZ, nalazili su se na odeždama srednjevekovnih kraljeva na području Kosova i Metohije. Tokom 19.veka, u Srbiji su se odigrale velike promene u političkoj, društvenoj, kulturnoj i privrednoj sferi. Ustanci protiv viševekovne Osmanske vlasti, podignuti 1804. i 1815. godine, doveli su do donošenja dva Sultanova Hatišerifa, 1830. i 1831. godine i stvaranja autonomne Kneževine Srbije, kao i do konačnog sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i proglašenja Kraljevine 1882. godine. Prelazak sa feudalnog na kapitalističko društveno uređenje, pratila je izgradnja novih kulturnih modela sa lokalnim specifičnostima i usvajanje kulturnih modela građanske Evrope. U tom periodu, moda dobija važnu ulogu u vizuelnoj reprezentaciji i konstruisanju identiteta pojedinaca, pripadnika vladarskih porodica i građanske klase moderne Srbije. O modi u modernoj Srbiji na izložbi je govorila Draginja Maskareli, kustosa Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu. Na ovom događaju pevale su se poznate etno pesme sa područja Kosova i Metohije, zatim pesme u izvođenju poznatog kompozitora Ljube Manasijevića, bilo je i recitala akademika pesnika Blagoja Rogača, gusli Milutina Rankovića sveštenika ikonorezbara SPC, jednog od osnivača Srpskog akademskog društva „Vizantija“ u Beogradu, člana Saveza umetnika Ruske federacije – skulptorske sekcije međunarodne federacije umetnika, člana odbora za kulturu Saveza Srba Francuske i člana udruženja književnika Srbije i na kraju dečijeg folklora sekcije Udruženja za negovanje tradicije i kulture „KUD Višnjica“, i dr. Divno veče ukrasila je muzika na klaviru profesora Nikole Rackova i pesme operskih pevača Narodnog pozorišta u Beogradu, Ljubice Vraneš i Dragoljuba Bajića. Nacionalna sekcija Internacionalna policijska asocijacija Srbije u sklopu svojih aktivnosti, posebnu pažnju poklanja promociji srpske istorije, kulture i tradicije i ova izložba je sedma u nizu planiranih izložbi različitih sadržaja iz srpske istorije. Aktivnosti IPA Srbije su u mnogome doprinele podizanju ugleda Republike Srbije u svetu zbog čega je i pet godina uzastopno nagrađivana sa zlatnom medaljom. Izložba je izazvala veliko interesovanje javnosti.

« od 3 »